Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF) je jedan od najznačajnijih sektora u smislu doprinosa ispunjavanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova Europske unije.
Na temelju prijedloga Europske komisije iz srpnja 2021., Vijeće i Parlament usvojili su Uredbu o izmjenama i dopunama u pogledu područja primjene, pojednostavljivanja pravila o izvješćivanju i usklađenosti te utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede (Land Use, Land Use Change and Forestry, LULUCF). Uredba će biti potpisana i objavljena u Službenom listu prije stupanja na snagu.
Nova uredba postavlja opći cilj na razini EU-a od 310 Mt CO2 ekvivalenta neto uklanjanja u LULUCF sektoru do 2030. Svaka zemlja ima svoj cilj uklanjanja ugljika koji treba postići do 2030. godine. Budući da je cilj uklanjanja ugljika na razini EU-a vrlo ambiciozan, zbog promjenjivih klimatskih uvjeta, u nekim zemljama cilj će biti teško postići bez smanjenja razine sječe.
Smanjenje razine sječe moglo bi imati negativan utjecaj na isporuku održivih sirovina temeljenih na drvu za potrebe bioekonomije, kao i na obvezu vlasnika šuma da doprinesu pravovremenim praksama upravljanja koje su potrebne za održavanje dobrog stanja šuma i akumulacije ugljika i nakon 2030. godine.
Pozitivno je da su institucije odlučile ne kombinirati emisije iz poljoprivrede sa šumarstvom (sektor AFOLU) što je moglo dovesti do kompenzacije emisija šumarskog sektora u drugim sektorima.
Iz perspektive vlasnika šuma obećavajuće je da je EU voljna proširiti kategorije HWP (Harvested Wood Products) i uključiti nove kategorije drva u obračun LULUCF-a. Unatoč tome, još uvijek ostaje nejasno koji će proizvodi biti uključeni u budućnosti i koliko će opseg mogućih dodataka biti ograničen. Opseg ovih proizvoda ne treba previše sužavati jer su svi materijali na bazi drva ključni za zamjenske fosilne proizvode.
U preambuli Uredbe također je, za vlasnike šuma, vrlo bitno da se u članku 25. poziva na odvajanje dijela prihoda ostvarenih na dražbama EU ETS emisijskih jedinica za pružanje financijske potpore vlasnicima i upraviteljima šuma.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.