Zajednička izjava o prilagodbi šuma klimatskim promjenama

Osma ministarska konferencija FOREST EUROPE

Budućnost koju želimo: šume koje trebamo

 

U ime europskih poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga, privatnih vlasnika šuma i državnih šumskih organizacija, željeli bismo vam zahvaliti što ste nam pružili priliku da danas iznesemo svoje stavove.

Zdušno podržavamo odabir za raspravu o ove dvije teme na ovoj ministarskoj konferenciji, jer su one najrelevantnije za naš sektor. Uz to, pozdravljamo preporuke stručne skupine FOREST EUROPE o prilagodbi na klimatske promjene.

Danas su, pored pandemije COVID-19, klimatske promjene najveći izazov s kojim se suočava čovječanstvo, uključujući vlasnike i upravitelje šuma. Šume su ozbiljno pogođene olujama, sušama i štetnicima ili bolestima. Uz promjenu klimatskih uvjeta, promjene u korištenju zemljišta sve su više činile šume u mnogim dijelovima Europe osjetljivijima na požar. Kako se očekuje da će klimatske promjene povećati vjerojatnost požara, predviđa se povećavanje rizika od ekstremnih šumskih požara ako se ne poduzmu ozbiljnije aktivnosti.

Istodobno, Europski Zeleni plan, ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ciljevi ublažavanja klime iz Pariškog sporazuma, kao i druge međunarodne obveze i inicijative, prepoznaju ključnu ulogu šuma i sektora koji se temelji na šumama u postizanju njihovih ciljeva.

Međutim, u današnjem donošenju politika svjedoci smo velikih napora na promicanju i razmatranju uzgajanja šuma isključivo kao ponora i skladišta ugljika. Bez obzira na to, ako se njima aktivno i profesionalno gospodari, šume mogu djelovati kao vječni ponori, igrajući svoju ulogu u zamjeni materijala i energije na bazi fosila i u skladištu ugljika u posječenim drvnim proizvodima. Stoga samo promicanje upotrebe šuma kao ponora ugljika nije prikladna mjera za borbu protiv klimatskih promjena, već je strategija visokog rizika.

Moraju se uzeti u obzir čitavi šumski ekosustavi i brojne ekološke i socijalno-ekonomske usluge koje šume pružaju. To je ključno za povećanje otpornosti naših šuma i njihovog potencijala da apsorbiraju i pohranjuju CO2, jamče čistu vodu i zrak, isporučuju obnovljiva klimatski prihvatljiva rješenja za gospodarstvo temeljeno na biološkom razvoju i doprinose održivim ruralnim područjima.

Iako smo snažno predani nastavku aktivnog i održivog upravljanja našim šumama i osiguravanju njihove multifunkcionalne uloge, to nije dovoljno za održavanje održivosti sektora. Važno je da sve paneuropske, EU i nacionalne politike vezane za šume, uključujući novu Strategiju šuma EU kao glavni okvir za naš sektor na razini EU, promiču učinkovitu tehničku, znanstvenu i političku suradnju, kao i koherentne alate politike i odgovarajuće financiranje za prilagodbu, kako bi se osigurale zdrave i otporne europske šume.

Štoviše, za učinkovito suočavanje s izazovima klimatskih promjena u našim šumama i za bolju prilagodbu, mislimo da je neophodno nastaviti s naporima za istraživanje i razvoj kako bi se ojačala razmjena najboljih praksi među regijama i zemljama i da bi se to znanje proširilo na stručnjake.

Nadamo se da će naš stavovi biti uvaženi u potpunosti u budućem radu. I dalje ćemo podržavati i biti uključeni u aktivnostima FOREST EUROPE i u akcije na koordiniranom paneuropskom mehanizmu znanja o šumskom riziku.

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.