CEPF kao krovna europska organizacija vlasnika šuma koordinirao je izradu zajedničke izjave o nacrtu nove šumarske strategije EU i koja okuplja 14 europskih sektorskih organizacija. Izjava je poslana predsjedniku Europske komisije i nekolicini povjerenika, kao i portugalskom predsjedništvu Vijeća i predstojećem slovenskom predsjedništvu Vijeća.
Već u naslovu izjave izražena je duboka zabrinutost te se napominje da je vrijeme da se razmotri i mišljenje šumarskog i na šumama temeljenog sektora. Stavovi koje je sektor izrazio posljednjih mjeseci nažalost nisu uzeti u obzir u nacrtu. Nastavljajući ignorirati stavove našeg sektora riskira se provociranje, ali i poremećaj cjelokupnog EU šumarskog i na šumama temeljenog sektora što bi rezultirao neuspjehom u provedbi Strategije.
Nova Strategija za šume mora stvoriti ravnotežu različitih funkcija koje pružaju cjelokupni šumski ekosustavi uključujući potporu cijelom lancu vrijednosti zasnovan na šumama da ostane konkurentan i nastavi doprinositi zelenijoj ekonomiji.
Zahtjevi sektora izraženi su u 5 točaka:
Cjelokupnu izjavu na engleskom jeziku možete pogledati ovdje.
Izjavu su potpisale slijedeće organizacije:
Bioenergy Europe
European Confederation of the Woodworking Industries (CEI-Bois)
European Organisation of Agricultural, Rural and Forestry Contractors (CEETTAR)
Confederation of European Forest Owners (CEPF)
Confederation of European Paper Industries (CEPI)
European Farmers and European Agri-Cooperatives (Copa and Cogeca)
European Landowners’ Organization (ELO)
European Organisation of the Sawmill Industry (EOS)
European State Forest Association (EUSTAFOR)
European Federation of Forest-Owning Communities (FECOF)
Forest-based Sector Technology Platform (FTP)
Program for the Endorsement of Forest Certification (PEFC)
Union of European Foresters (UEF)
Union of Foresters of Southern Europe (USSE)
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.