Objavljeni rezultati dvogodišnjeg projekta

Prezentacija rezultata Druge nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske CRONFI II održana je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu. Na skupu je sudjelovao Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa suradnicima te izvoditelji radova na čelu s voditeljem projekta mr. sc. Zdenkom Bogovićem, koji je održao glavnu prezentaciju rezultata.

Provođenje Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske regulirano je Zakonom o šumama. Nacionalne inventure šuma su sustavna, periodična i sveobuhvatna prikupljanja podataka o stanju šuma na razini cijele države. Provode se metodom uzorkovanja na velikom broju trajnih ploha (6366) raspoređenih po cijeloj zemlji, na kojima se procjenjuju i mjeri 130 relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih atributa šuma. Nacionalna inventura šuma se u planiranju, pripremi i provedbi terenskog dijela izmjere i procjene šumskih resursa zasniva na jedinstvenoj metodologiji koja je razvijena u sklopu programa Forest Resources Assesement (FRA) unutar FAO organizacije, a s ciljem standardizacije metoda kako bi dobiveni rezultati bili usporedivi s rezultatima inventura u drugim državama.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, je za uslugu izrade II. nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II) javnim natječajem za izvoditelje odabrao “ŠUME” obrta za savjetovanje u šumarstvu, usluge i trgovinu i podizvoditelje Salix Plan d.o.o., Unique forest d.o.o. i HTML, obrt za informatiku.

Nacionalna inventura se provodi u svrhu prikupljanja informacija o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija (za ispunjavanje međunarodnih obaveza izvješćivanja). Također, u okviru II. nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske provedeno je istraživanje za potrebe izvješćivanja o korištenju zemljišta (analizom ortofoto snimaka) odnosno izrađena je matrica zemljišta za područje cijele RH, te je utvrđena zaliha ugljika u tlu, stelji, humusu te krupnom i sitnom drvnom otpadu u šumama i na šumskom zemljištu.

Glavna svrha nacionalnih inventura šuma u RH je kontrola održivosti gospodarenja šumama na nacionalnoj razini te pouzdan i objektivan prikaz stanja i promjena stanja šumskih resursa: površine šuma, sastav i struktura šuma, zdravstveno stanje, količina i struktura drvne zalihe, te ekološki, socijalni i gospodarski potencijali šuma, a dobiveni rezultati služe u prvom redu pri donošenju strategije razvoja šumarstva, ali i za izrade strategija i smjernica gospodarenja ekosustavima u cjelini.

Vrijednost CRONFI II je u mogućnosti povezivanja s podacima prve nacionalne inventure šuma koja je provedena 2010. godine, što omogućuje analize promjena stanja šumskih resursa. Općenito se može reći da su rezultati CRONFI II ohrabrujući i da je stanje ekosustava u cjelini dobro, a posebno šuma kao osnovnog nositelja šumskih ekosustava.

U nisko industrijaliziranoj i slabo naseljenoj zemlji poput Hrvatske izvanredno je da šumska površina nije samo očuvana, već je čak i blago povećana i to za 54.000 hektara ili 2,27%. Od ukupne površine šuma Hrvatske pod šumom i šumskih zemljištem je 53% ili 2,977 milijuna hektara od čega je 71% u vlasništvu države, dok je 29% u privatnom vlasništvu.

Istodobno, posljedice klimatskih promjena posljednjih godina ostavljaju vidljive tragove na šumama što je posebno izraženo kod odumiranja poljskog jasena kao i stradavanja hrasta lužnjaka od vjetroloma 2023. god. Šumski fond je gotovo na razini prve nacionalne inventure, iako je zaliha pala za 6m/ha, stabla su u prosjeku postala starija i deblja. Ukupna drvna zaliha iznosi 548 milijuna m³ ili 226 m³/ha. Godišnji prirast drvne zalihe iznosi 5,33 m³/ha, odnosno 12,9 milijuna m³ od čega se godišnje prosječno koristi samo 62% što iznosi 8,02 milijuna m³ drva ili 3,31 m³/ha godišnje što predstavlja osnovu za održivo gospodarenje.

Mješovita struktura šuma je ostala stabilna, a u ciklusu ugljika druga inventura je potvrdila stalnost pohranjenih količina ugljika u hrvatskim šumama. Ukupno je u šumama spremljeno 643 milijuna tona ugljika (266 t/ha).

Najčešće vrste drveća su bukva (34 %), hrast lužnjak (13 %), hrast kitnjak (10 %), obični grab (10 %), jela (6 %), jasen (3%) i smreka (2%). Preostalih 22 % raspoređeno je na daljnjih 87 vrsta drveća. Prirodnost je također stalna, a povećala se površina visokih šuma dok se smanjila šuma niskog uzgojnog oblika što je dijelom rezultat i dobrih praksi i politika na domaćem i EU nivou. Strukturna raznolikost šuma u Hrvatskoj je stabilna pa se na 97 % površine nalaze  klimatogene mješovite šume sa dva ili više vertikalnih slojeva.

S gledišta zaštite prirode i bioraznolikosti, CRONFI II pokazuje izrazitu stabilonost šumskog ekosustava i pozitivan održivi razvoj.

U šumi se nalazi 22,66 m³/ha mrtvog drva, a ukupno iznosi 55 milijuna m³ na razini Hrvatske, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prvu inventuru (+40 %), dijelom zbog kalamiteta posljednjih godina i ekstezivnog gospodarenja šumama te dijelom zbog izmjere panjeva u drugoj inventuri. S povećanjem broja starih i debelih stabala povećavaju se i brojni ekološki vrijedni mikrohabitati na tim stablima. Ukupno se u hrvatskim šumama nalazi 168 milijuna stabala s ekološki značajnim obilježjima i staništima za ptice, šišmiše, kukce, pauke, gljive, lišajeve i sve ostale dionike u priorodnom lancu šumskog ekosustava.

Šuma je važno skladište ugljika u Hrvatskoj. Trenutno je samo u nadzemnom dijelu živih stabala vezano 197 milijuna tona ugljika (81 t/ha). Ukupno je u šumama spremljeno 643 milijuna tona ugljika (266 t/ha).

Šume u Hrvatskoj kriju ukupno 27,8 milijardi stabala, a od tog impresivnog broja je 1,1 milijarda ili 465 komada po hektaru stabala prsnog promjera većeg od 10 cm; 6,6 milijardi ili 2702 komada po hektaru stabalaca do 10 cm promjera; 20,1 milijarda ili 8258  komada po hektaru mladih biljaka visine do 1,3 metra.

„Izazovi su veliki, ali zajedničkim snagama možemo očuvati naše šume za buduće generacije i osigurati njihovu ključnu ulogu za bioraznolikost i održivo gospodarenje“ – poruka je ministra Davida Vlajčića.