Bukva je najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj, a samim tim i u šumama šumoposjednika. Sjeverozapadni dio zemlje također je u postotnom udjelu najviše pokriven bukovim sastojinama. Prijašnjih godina na šumskim sastojinama šuma šumoposjednika obične bukve do sada nisu zabilježene neke značajnije štete od šumskih štetnika, no ovog proljeća situacija je nešto drugačija jer je primijećeno da je lišće obične bukve umjesto lijepe svjetlo zelene boje poprimila smeđu boju koja više podsjeća na jesen. Lisna masa bukovih stabala izgleda kao da je pretrpjela oštećenja nalik onima od kasnog mraza. Postavlja se pitanje što je uzrok ovih oštećenja. Nažalost ovog proljeća bukove sastojine pogodio je jak napad šumskog štetnika bukove skočipipe (Rhynchaenus fagi). Bukova skočipipa je stalno prisutna u bukovim sastojinama, ali u brojnom stanju koji ne predstavlja opasnost. Određenih godina zbog povoljnih klimatskih uvjeta dolazi do prekobrojnog razvoja bukove skočipipe što predstavlja potencijalne velike probleme za stabilnost bukovih sastojina.

Bukovu skočipipu kao štetnika karakteriziraju oštećenja na listovima u obliku rupica, a ukoliko dođe do jačih napada dolazi do razvoja više larvi na jednom listu pa sastojine u proljeće izgledaju kao da im je lišće oštetio kasni mraz. Odrasli oblici bukove skočipipe oštećuju list i rade karakteristične rupice na listu dok ličinke miniraju list. Ukoliko dođe do jakog napada kao ove godine lišće bukve otpada već u lipnju i srpnju zbog šteta koje čine mladi kornjaši koji žderu i peteljke listova, a mogu oštećivati i peteljke plodova s posljedicama preranog otpadanja plodova. Navedeno uzrokuje značajne gubitke u prirastu biljke i gubitku uroda bukvice. Ukoliko dođe do potpune defolijacije listova bukve one do kraja vegetacije ponovno listaju što u konačnici dovodi do značajnog stresa za biljku.

Nadamo se da do ovakve gradacije bukove skočipipe neće dolaziti i u slijedećim godinama jer bi to predstavljalo veliku opasnost za bukove sastojine u privatnim šumama RH.