HSUPŠ uputio otvoreno pismo Europskoj komisiji

Potaknut promjenama u šumarskom sektoru HSUPŠ je uputio otvoreno pismo Europskoj komisiji s ciljem predstavljanja aktualne situacije u privatnim šumama RH povezane s mjerama očuvanja bioraznolikosti.

U pismu je naglašeno da su za razliku od poljoprivrede, gdje su mjere dobrovoljne, u šumarstvu one obavezne jer se propisuju kroz šumskogospodarske planove. Uključivanje tih mjera stvara zakonsku obavezu za vlasnika, a njihova provedba predstavlja odstupanje od tradicionalnog načina prirodi bliskog održivog gospodarenja šumama što dovodi do povećanja troškova odnosno smanjenja prihoda.

Vlada RH je prepoznala te probleme i kroz ministarstvo nadležno za zaštitu prirode u nacionalni Prioritetni akcijski okvir (PAO) uključila mjere za financiranje naknade za vlasnike šuma. Međutim, trenutna situacija je takva da ministarstvo nadležno za izradu strateškog plana ZPP odbija povećati predviđeni iznos za tu intervenciju uz obrazloženje da nema dovoljno sredstava iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (ukupno je za šumarski sektor planirano samo 4% sredstava predviđenih u PAO).

Na kraju pisma se napominje da će značajan dio stanovništva u ruralnim područjima ostati bez drva za ogrjev, a u isto vrijeme vlasnici šuma neće dobiti naknadu za izgubljeni prihod. Slični scenarij se očekuju i u ostalim slabije razvijenim EU državama članicama koje imaju značajan udio privatnih šuma.

HSUPŠ smatra da je onda isto tako obaveza i da se osiguraju financijska sredstva za naknade za ograničenja u gospodarenju, u protivnom se traži da se mjere očuvanja bioraznolikosti u privatnim šumama proglase dobrovoljnim kao što je to u poljoprivredi.
Otvoreno pismo upućeno je Europskoj komisiji i to Glavnoj upravi za okoliš (DG ENVI) i Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI), a na znanje je poslano Vladi RH i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Cijelo pismo na engleskom jeziku možete pogledati ovdje.

 

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.